Nagradni zadatak broj 2

Kako da od Excela napravite „kasu“?


ONO, KAD U JEDNU ĆELIJU UKUCATE ŠIFRU PROIZVODA, A OSTALA POLJA SE POPUNE AUTOMATSKI.

Milica, Marta i Aleksandra, tri izvanredne učenice iz moje škole, koje su se pripremale za Republički sajam virtuelnih preduzeća, su me zamolile da im pomognem oko pripreme jednog dela nastupa na sajmu. Obzirom da se ocenjivala brzina izdavanja računa jer se na štandovima prodavala prava roba (i ako su preduzeća virtuelna) trebalo je da pronađemo najbrži način za to.

Kako bi olakšale sebi posao, predložio sam im da na katalogu napišu šifre proizvoda, tako da kada posetilac kupi neki proizvod, odmah vide šifru i unesu je u Excel.

Zadatak možete preuzeti na linku Nagradni zadatak 2 i glasi:

  • Unošenjem šifre, automatski treba da se popune polja za naziv artikla, jedinicu mere i cenu sa PDV-om.
  • Ako se unese pogrešna šifra, program treba da “upozori” prodavca tako što će polje za iznos pocrveneti, uz poruku “POGREŠNA ŠIFRA”.
  • Kada kupac odredi željenu količinu, automatski treba da se računa iznos.
  • Poželjno je da se zaštiti radni list, da bi funkcije ostale zaštićene od slučajnog brisanja. Treba dozvoliti izmene i brisanje samo u ćelijama za šifru i količinu (naravno, i za naziv kupca i broj specifikacije).

Nagradni zadatak

Na raspolaganju je cenovnik i katalog, s tim da Vam je cenovnik na jednom radnom listu u datoteci koju preuzimate gore. Po preporuci komisije za pregledanje, na jednoj strani A4 je nekoliko specifikacija prodate robe, što će te videti u istoj datoteci.

Nagradni zadatak 2 cenovnik

Nagradni zadatak 2 katalog

Nagradni zadatak 2 REŠENJE Možete da pogledate i probate kako radi “kasa”, ali funkcije su sakrivene. Nije fora da “skidate” zaštitu radnog lista već da sami pokušate da uradite zadatak.

 

Nagradni zadatak broj 1

Nagradni zadatak broj 1

Problemi sa sabiranjem i brojanjem, a sa više uslova

Pera, Mika, Žika i Đoka su šefovi smena u fabrici za proizvodnju obuće. Fabrika ima dva pogona u kojima se odvija proizvodnja (pogon A i B). Šefovi smena su nekada u pogonu A, a nekada u pogonu B. Radi se svakog dana u tri smene. Direktor želi zbirne rezultate proizvodnje posle svakog dana, tako da operater svakog jutra unosi u tabelu broj proizvedenih komada iz svih smena. Operater ne poznaje rad u Excelu, tako da mu treba pomoć.

Nagradni zadatak 1

Zadatak možete preuzeti na linku Nagradni zadatak 1 i glasi:

  • Podaci o proizvodnji se unose samo u plavim ćelijama, tako da, kada na kraju sve uradite, zaštitite radni list tako da samo plave ćelije budu otključane (da operater ne bi slučajno obrisao funkcije).
  • Svetlo plave ćelije podesite tako da može da se unese samo ceo broj od 0 do 100, a tamno plave ćelije treba da se popunjavaju iz padajuće liste (validacija podataka).
  • Glavni deo zadatka je zelena tabela gde su zbirne vrednosti koje se automatski ažuriraju posle svakog unosa u plavim poljima. Potrebno je da se izračuna broj radnih dana za svakog radnika u svakom pogonu, kao i koliko je koji radnik proizveo komada u određenom pogonu.

Nagradni zadatak 1 REŠENJE

Nagradni zadatak 1 REŠENJE, Možete da pogledate i probate kako radi, ali funkcije su sakrivene. Nije fora da “skidate” zaštitu radnog lista već da sami pokušate da uradite zadatak.

Ono što merimo, to i napreduje!

Ono što merimo, to i napreduje!

Decembar 2018.

Ovaj post je u stvari reklama (ali sa jednom lepom pričom na kraju posta). Nastao je kada je moj kanal na YouTube, koji je povezan sa sajtom poslovna informatika, dostigao 100.000 pregleda (Decembar, 2016.). U odnosu na “poslednje” merenje iz aprila 2016. rezultati su značajno bolji.

merenje-na-sajtu

Evo i dokaza.

Pet najgledanijih klipova na You Tube kanalu, među kojima se posebno izdvajaju funkcije u Excelu.

najgledaniji-klipovi-excel

analitika-sajta-poslovna-informatika

Najnoviji komentari.

To je ono što mi najviše znači. Potvrda kolega da je ono što radim dobro. (Uostalom, i Google-u za pozicioniranje sajtova više znače komentari nego lajkovi). Hvala.

komentari-za-poslovna-informatika

komentar-da-se-pohvalim

Zašto je važno da merite ono što radite?

Evo i jedne lepe priče o merenju. U pitanju je neki projekat. Može da bude i školska godina. Ono što je ovde važno, projekat ima POČETAK i KRAJ. Recimo da ste zamislili da na kraju projekta imate neki rezultat kao na slici dole.

merite-ono-što-radite-1

Kada se završi projekat (ili školska godina), vi izmerite rezultate, i dobijete nešto kao na slici dole.

merite-ono-što-radite-2

Ostvarili ste veliki pad u odnosu na očekivano. To znači da ste bankrotirali (propali) ili ponavljali razred ako se radi o šklskoj godini. Šta sada može da se uradi? Pa ništa. Kraj.

Kada ovu priču prezentujem učenicima, uglavnom ih pitam “Šta sada možete da uradite?”. Najsimpatičniji odgovor sam dobio od jednog učenika koji glasi “Mož’ da se slikamo“.

Međutim, ako merenja na projektu radite redovno (npr. kvartalno, odnosno na tromesečju) slika može da bude potpuno drugačija.

redovno-merenje-projekta

Ako ste izmerili rezultate poslovanja na kraju prvog kvartala (tromesečja), i ustanovili da ste daleko od očekivane vrednosti, vi možete da preduzmete bezbroj akcija i da korigujete poslovanje (uspeh u školi) kako bi na kraju došli do očekivane vrednosti odnosno ostvarili svoje ciljeve.

Zaključak. Sve što radite, treba redovno da proveravate: posao, auto, ženu, decu, prijatelje,…

Na kraju, 100.000 puta hvala na poverenju.

100000-pregleda-na-YouTube

Moj sajt je prvi na Google zahvaljujući nekim ljudima …

Moj sajt je prvi na Google zahvaljujući nekim ljudima …

Da, uvek su ljudi na prvom mestu. Neki misle da je u Srbiji lako biti prvi na Google jer nema dovoljno “kvaliteta”. Misli se na ljude i sadržaj. U ovom postu, odaću vam tajnu kako sam ja uspeo da budem prvi na Google. (P.S. Ovaj post nije namenjen profesionalcima.)

prvi-na-google

Za sve koji imaju sajt/blog, biti prvi na Google je ogroman uspeh. U stvari, ogroman uspeh je  i ako ste na prvoj strani pretrage. E sad, kako doći do toga? Google algoritam je jako složen i stalno se menja, a sajtova je sve više i više. Raste i kvalitet i kvantitet. Konkurencija je ogromna a Google algoritam za pozicioniranje sajtova je jedna od najvećih tajni u IT oblasti.

Evo i mog recepta. POTREBNO JE DA PROČITATE “SVE” TEKSTOVE LJUDI SA BLOGOVA DOLE I PRIMENITE NAUČENO. Nakon izvesnog vremena, doći će te do dobrih rezultata. Još jednom:

Savet-za-SEO

Istok Pavlović

Istok-Pavlović

Dragan Varagić

Dragan-Varagić

Petar Vasić

Petar-Vasić

Marina Nikolić

Marina-Nikolić

 

Ukoliko mislite da je ovo previše, i ne znate odakle da počnete, krenite od teksta: http://www.istokpavlovic.com/blog/kratak-seo-kurs-ili-kako-da-moj-sajt-prvi-iskoci-kad-neko-na-guglu-kuca/

Par stotina sabiraka je raspoređeno u par desetina grupa. Kako do međuzbira?

Par stotina sabiraka je raspoređeno u par desetina grupa. Kako do međuzbira?

SUMIF ili SUBTOTAL?

Kada imate ogromne tabele sa podacima, grupisanim u više kategorija, često se javlja potreba da se isti analiziraju. Najčešće je to sabiranje nekih vrednosti grupisanih proizvoda. Jedan od načina je da koristite funkciju SUMIF. Međutim, funkciju SUMIF morate da “pozovete” onoliko puta koliko imate grupa, što vam nikako ne štedi vreme ako imate npr. 70 grupa kao na slici dole. Rešenje je SUBTOTAL.

Ovaj zadatak je ujedno i “moj doprinos” u borbi protiv URAVNILOVKE. To će te videti kada budete računali iznos stipendije za svakog učenika. Putni trošak i iznos dnevnice može da bude isti za svakog učenika, ali iznos stipendije ne bi trebalo da bude isti za učenika sa prosekom 4,50 i onog sa 5,00.

Subtotal-ili-Sumif

Zadatak sa slike (radni list IF 20) možete da preuzmete ovde i da pokušate da ga samostalno uradite. Treba da odgovorite na pitanje KOLIKO NOVCA SE IZDVAJA ZA SVAKO MESTO STANOVANJA OD DNEVNICA I STIPENDIJA. U tabeli je nešto više od 700 učenika koji stanuju u više od 70 mesta.

Prvo treba da izračunate iznos stipendije, Sibtotal-u-exceluzatim da sortirate podatke prema mestu stanovanja i primenite funkciju SUBTOTAL. Ukoliko vam treba pomoć oko subtotala, pogledajte ovde.

Slična priča je i na radnom listu CIGARETE 35, s tom razlikom da su ovde samo tri dobavljača, tako da možete da iskoristite i funkciju SUMIF. Kada uradite i ovaj zadatak, imaće te odgovor na pitanje SUMIF ili SUBTOTAL.

Rešenje zadatka je dostupno na linku http://poslovnainformatika.rs/zadatak-za-ocenu-iv-tromesecje/

Pomoć oko funkcije SUMIF i IF je linku http://poslovnainformatika.rs/excel-pripreme/funkcije-u-excelu/

ili na videu  https://www.youtube.com/watch?v=XDzLIi02jiA,

a za rad sa tekstom na linku http://poslovnainformatika.rs/excel-pripreme/rad-sa-tekstom/

WEBIZ predavanja. Kako da živite i radite u digitalnoj sadašnjosti

Ako nemate šta da radite, radite na sebi. Tu uvek ima dosta posla. Uz WEBIZ predavanja, vaše ideje mogu da postanu kreativnije. Moj predlog je da svakog dana pogledajte po jedno predavanje. Početak pojedinih predavanja nije baš zanimljiv, ali nemojte da odustajete, kraj je odličan.

Usput, pre nego što krenete sa predavanjima, predlažem da pročitate tekst PREDVIĐANJA ZA BUDUĆNOST. Mnogi su prokomentarisali kao “da se smrzneš”.

(Pošto nisam siguran koliko dugo će linkovi ka predavanjima da budu aktivni, predlog je: desni klik, „save as“…)

WEBIZ predavanja

Strah od rizika.

… Životni ciljevi. Kako stvoriti prilike, i ne tražiti izgovore. Ko hoće nađe način, ko neće nađe izgovor. Koliko god da je dobro ili loše, i to će proći. Motivaciono predavanje…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_25_Webiz_1_Rade_Joksimovic.mp4

Zašto treba da menjamo navike.

… Ljudi u suštini ne vole promene tj. vole da znaju šta će da im se desi. Živimo u vremenu gde je promena jedina konstanta. Predavanje o korišćenju savremenih tehnologija i komunikacija. Šta znači biti formirana odrasla osoba. Zašto su važni neopipljivi resursi…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_25_Webiz_2_Vladimir_Vulic.mp4

Otvaranje i reč dobrodošlice

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_25_Webiz_2_Otvaranje_i_rec_dobrodoslice.mp4

Šetnja kroz Srbiju, pogrešno shvaćenu zemlju.

… Kevin Shannon je dva puta peške obišao Srbiju i napisao knjigu…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_25_Kevin_Shannon.mp4

Šta je prilika

… Stalno moraš nešto da radiš. Život je pun prilika. Ako ne znaš šta hoćeš, barem gledaj da izbegneš ono što nećeš…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_25_Ivan_Stankovic.mp4

Društvene mreže

… Na zabavan nači…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_25_Webiz_2_dnevnjak.mp4

Investiranje u internet poslove

…Kada imate dobru ideju za startap, investitori su tu. Kako investitori gledaju na rizik i koji procenat uzimaju …

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Dejan_Eremic.mp4

Ako nemate para za kupovinu softvera, napravite ga

… Kako funkcionišu timovi on-line…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Amer_Grgic.mp4

Kako od kuće napraviti kompaniju

… Od gajbe do korporacije. Kako je razvijana aplikacija Hide My Ass…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Jovan_Petrovic.mp4

Frikom

… Sponzor…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Smoothie_Up.mp4

Inovacije u digitalnoj komunikaciji

… Nisu više samo velike kompanije rezervisane za objavljivanje sadržaja i komunikaciju. Virtuelna realnost. Borba titana. Aplikacija postaje medij. Da li možemo da se pretplatimo da ne dobijamo reklame. …

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Vitomir_Jevremovic.mp4

Marketing za startap

…Kako funkcioniše startap i koliko uzimaju investitori. Podizanje novca demotiviše konkurenciju. Najaktuelnije su Drones Startups  i Cloud Startups. Growth hacking…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Istok_Pavlovic.mp4

Kako ostati u toku

… Šta znači biti efektan a šta efikasan. Nemojte da dozvolite da vam neko troši  vreme. …

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Boban_Miksin.mp4

Preduzetništvo

…JUST WORK. Samo radite. I šta god da radite, pokušajte da stvorite neku vrednost. Da li je bolje biti preduzetnik ili raditi za tim? Ako radite za sebe, radićete više.  Na šta se odnosi pravilo 10.000 sati…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Mirko_Topalski.mp4

Panel diskusija

… Da li IT zajednice u Srbiji mogu da pomognu …

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_26_Webiz_2_Panel_diskusija.mp4

Od programera do pekara

… Nije poenta recept. Poenta je u marketingu, da se zavrti priča …

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_2_Webiz_27_Milos_Mijic.mp4

Storytelling

… Svi smo sada pablišeri. Njuz industrija će do 2020. godine da porate sto puta, međutim, velika produkcija ne garantuje proporcionalni rast kvaliteta …

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_27_Webiz_2_Katarina_Popovic.mp4

Građenje brenda

…Od grafita, preko dizajna, do proizvodnje majica Dechkotzar …

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_27_Webiz_2_Braca_Burazeri.mp4

Od problema do biznisa

…Samo u SAD, godišnja vrednost trgovanja dečijom polovnom garderobom premašuje 7,6 milijardi dolara …

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_27_Webiz_2_Marija_Janjusevic.mp4

Frikom

… Sponzor…

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_27_Webiz_2_Frikom_novi_sladoled.mp4

Razvojni centar Microsoft Srbija

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_27_Webiz_2_Dragan_Tomic.mp4

Od otpada bajk

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_27_Webiz_2_Zeljan_Popov.mp4

Zatvaranje konferencije

http://cdn.livetv.rs/content/ittv/2016_03_27_Webiz_2_Zatvaranje_konferencije.mp4

Predviđanja za budućnost

Predviđanja za budućnost

Dobrodošli u Četvrtu industrijsku revoluciju.

Izvor: http://www.worldhealth.net/news/predictions-technology-health/

Sa engleskog prevela moja koleginica Anita Ristić

UVOD: Dr Roland Klac: Živimo u čudesno doba zahvaljujući ubrzanom razvoju tehnologije. Za one koji prate životni stil protiv starenja, znajte da su očekivanja da se životni vek povećava za tri meseca svake godine. Oni ljudi koji praktikuju razne zdravstvene principe očekuju 94 godine, a ovaj broj je takođe u porastu. Kao što smo predvideli pre 25 godina, medicina se napokon transformisala od lečenja samih bolesti, u preventivne mere  i produžavanje životnog veka. Ovde su predviđanja dr Roberta Goldmana u vezi onoga što možemo da očekujemo u budućnosti i uticaja koji će to imati na naše živote. 

PREDVIĐANJA ZA BUDUĆNOST: Kodak je 1998.god. imao 170.000 zaposlenih i imao je udeo od 85% prodaje fotopapira na svetskom tržPredviđanja-za-budućnostištu. Za samo nekoliko godina, njihov poslovni model je nestao i bankrotirali su. Ono što se desilo Kodaku, dogodiće se mnogim industrijskim firmama u narednih 10 godina – a mnogi nisu svesni šta im predstoji. Da li ste uopšte pomislili 1998.god. da samo tri godine kasnije više nikada nećete koristiti film za fotografisanje? A digitalne kamere su izumljene 1975. godine. Prvi modeli su imali samo 10.000 piksela, ali usledio je Murov zakon. Pa kao i sa ostalim eksponencijalnim tehnologijama, duže vreme je vladalo razočaranje, pre nego što su ovi aparati postali daleko superiorniji i to za samo nekoliko kratkih godina. Isto tako će se dogoditi i sa veštačkom inteligencijom, zdravljem, samoupravljačkim i električnim automobilima, obrazovanjem, 3D štampanjem, poljoprivredom i zaposlenjem. Dobrodošli u Četvrtu industrijsku revoluciju. Dobrodošli u eksponencijalno doba.

Softver će poremetiti većinu tradicionalnih industrija u sledećih 5 – 10 godina. Uber je samo softverska alatka, ne poseduju čak ni bilo kakve automobile, a sada su najveća taksi kompanija na svetu. Airbnb je sada najveća hotelska kompanija na svetu, iako u svom vlasništvu nemaju nikakve posede.

Veštačka inteligencija: Računari su postali bolji u eksponencijalnom razumevanju sveta. Ove godine, računar je pobedio najboljeg Go igrača na svetu i to deset godina pre nego što je očekivano. U Sjedinjenim državama, mladi advokati već ne mogu da pronađu posao. Zahvaljujući IBM Watson-u, možete da dobijete pravni savet (za sada za manje-više osnovne predmete) za samo nekoliko sekundi, sa 90% tačnosti u poređenju sa 70% tačnosti kada vam procenu da čovek. Ako studirate pravo, bolje je da prekinete odmah. Biće 90% manje advokata u budućnosti, ostaće samo specijalizovani. Watson je već pomogao medicinskim sestrama da daju dijagnozu raka, četiri puta preciznije nego što bi to uradilo ljudsko biće. Facebook sada ima patentirani softver za raspoznavanje ljudskih lica koji posao obavlja bolje nego sami ljudi. Do 2030. godine računari će postati inteligentniji nego ljudi.

Samoupravljački automobili: Prvi samoupravljački automobili će se pojaviti u javnosti 2018. godine. Oko 2020. godine čitava automobilska industrijaće se promeniti. Nećete vise želeti da posedujete automobil. Pozvaćete auto telefonom, pojaviće se na vašoj lokaciji i odvešće vas do vaše odrednice. Nećete imati potrebe da ga parkirate, samo ćete platiti za ukupno trajanje vožnje i bićete produktivni dok ona traje. Naša deca nikada neće morati da polažu za vozačku dozvolu i nikada neće posedovati auto. To će promeniti strukturu gradova jer će nam u proseku biti potrebno 90-95% automobila manje. Moći ćemo da transformišemo nekadašnje parkinge u parkove. Milion i dvesta hiljada ljudi pogine u automobilskim nesrećama svake godine širom sveta. Sada se desi nesreća na svakih 100.000 km, ali sa samoupravljačkim automobilima, to će biti slučaj na 10.000.000 km. Milion života će biti spašeno svake godine.

Većina automobilskih kompanija bi mogle da bankrotiraju. Tradicionalne auto-kompanije rade po evolucionom pristupu i prosto samo prave bolje automobile, dok tehnološke kompanije (Tesla, Apple, Google) primenjuju revolucionarni pristup i grade računare na točkovima. Razgovarao sam sa mnogim inženjerima iz Volkswagen-a i Audi-a; oni su prestravljeni kompanijom Tesla.

Osiguravajuće kompanije će imati ogroman problem, jer će bez nesreća osiguranje postati sto puta jeftinije. Njihov model osiguranja od automobilskih nesreća će prosto nestati.

Tržište nekretnina će se promeniti. Ako možete da radite dok putujete do posla, ljudi će se seliti dalje, kako bi živeli u prelepim predgrađima.

Električni automobili neće postati mejnstrim sve do 2020. godine. Gradovi će biti manje bučni jer će svi automobili voziti na struju. Struja će postati neverovatno jeftina i čista. Solarna proizvodnja je bila na eskponencijalnom zaobilaženju već 30 godina, ali sada se već može videti rezultat. Prošle godine je utrošeno više solarne energije nego fosilnog goriva širom sveta.    Cena solarne energije će u toj meri pasti da će mnoge kompanije proizvodnje uglja ostati bez posla do 2025. godine.

Uz jeftinu struju dolazi i jeftinija voda u izobilju. Kako bi se obavila desalinacija vode potrebno je 2kWh po kubnom metru. Većini mesta ne nedostaje voda, nedostaje im pijaća voda. Zamislite kako bi izgledalo kada bi svako mogao da ima onoliko čiste vode koliko poželi gotovo bez ikakvih troškova.

Zdravlje: Postojaće kompanije koje će napraviti medicinsku napravu  (po imenu Trikoder iz Zvezdanih staza) koja radi sa vašim telefonom i koja obavlja skeniranje mrežnjače, uzima vam uzorak krvi i dišete u nju. Ta naprava, zatim, analizira 54 biomarkera koji će definitivno  identifikovati bilo koju bolest. Biće jeftina, pa će za nekoliko godina svi ljudi na planeti imati pristup svetskom nivou medicine, skoro besplatno.

3D štampanje: Cena najjeftinijeg 3D štampača  je pala sa 18.000$ na 400$ za deset godina. Istovremeno, štampač je postao sto puta brži. Sve velike fabrike cipela već su krenule sa 3D štampanjem istih. Rezervni delovi za avione se već 3D štampaju u udaljenim avionima. Svemirska stanica sada ima štampač koji eliminiše potrebu za velikim brojem rezervnih delova, koje su morali da imaju u prošlosti.

Krajem ove godine, novi pametni telefoni će imati opciju za 3D skeniranje. Moći ćete, onda, da skenirate svoja stopala i da odštampate svoje savršene cipele kod kuće. U Kini su već odštampali kompletnu šestospratnu poslovnu zgradu. Do 2027. godine 10% svega što se proizvede biće preko 3D štampača.

Poslovne prilike: Ako ste zamislili svoj poziv u kom bi ste se ušuškali, zapitajte se – da li će to uopšte postojati u budućnosti? Ako je odgovor potvrdan, mislite kako biste mogli to da ostvarite ranije. Jer ako ne funkcioniše preko vašeg telefona, odmah zaboravite na tu ideju. Svaka ideja stvorena za uspeh u XX veku je osuđena na propast u XXI veku.

Posao: 70-80% poslova će nestati u narednih 20 godina. Biće dosta novih zanimanja, ali nije jasno još uvek da li će biti stvoreno dovoljno radnih mesta za tako kratko vreme.

Poljoprivreda: U budućnosti će postojati poljoprivredni robot od 100$. Farmeri u zemljama trećeg sveta moći će da postanu menadžeri na svojim poljima, umesto da rade čitav dan na tim poljima. U proizvodnji će biti potrebno daleko manje vode. Prva teletina proizvedena u Petrijevoj posudi je sada dostupna i biće jeftinija nego prirodno proizvedena već u 2018. godini. Sada se 30% svih poljoprivrednih površina koristi za krave. Zamislite da nam taj prostor više ne treba. Postoji nekoliko začetaka da se ubrzo na tržištu pojave proteini insekata. Oni sadrže više proteina nego meso. Bili bi obeleženi kao ‘alternativni izvor proteina’ (zato što ljudi još uvek odbijaju ideju da jedu insekte).

Postoji aplikacijakoja se zove Moodies (Raspoloženjca, Prim. Prev.) koja vam može reći u kom se raspoloženju nalazite. Do 2020. godine će se pojaviti aplikacije koje će moći na osnovu vašeg izraza lica da proceni da li lažete. Zamislite samo političku debatu gde se prikazuje da li kandidati govore istinu.

Bitcoin će postati mejnstrim ove godine i možda će čak dobiti i status uobičajne rezervne valute.

Dugovečnost: Trenutno, prosečni životni vek se povećava za tri meseca svake godine. Pre četiri godine prosečan životni vek je bio 79 godina, a sada je 80 godina. I samo povećanje se povećava pa ćemo do 2036.godine živeti i po godinu dana duže. Dakle, svi će mo živeti jako, jako dugo,možda i vise od 100 godina.

Obrazovanje: Najjeftiniji pametni telefoni već sada koštaju po 10$ u Africi i u Aziji. Do 2020. godine 70% svih ljudi na svetu će posedovati pametni telefon. To znači da   će svi imati podjednak pristup obrazovanju na svetskom nivou.

 

Posle ovog teksta, predlažem da pogledate WEBIZ predavanja. Možda dobijete neku ideju.

Photo: pixabay.com

Hipnos

Prva nagrada u kategoriji poezije na prvom Evenstar konkursu.

Moja koleginica,

Irena Miletić: HIPNOS

To nebo u tvojim očima

poziva na plovidbu.

Odisejevom barkom

kroz Kirkine hridi ili Ikarovim letom?!

Arijadninim klupkom

Minotaura ostavlja Meduzinom pogledu.

Jesam li zarobljena Mojrinim nitima

ili Hipnos ote Psihu?!

Seče li Dalila kosu Samsonu

ili Hero pali hiljadu buktinja Leandru,

mrseći Eola kosom,

prepuštajući se Posejdonu?!Irena Miletic

Ja ne čujem tvoju pesmu, Sibilo.

Ne nudim ti lepotu za mudrost, ili laž.

Pegaz mi pije s dlana.

Zašto drhti, kad Odisej zveri uspavljuje?!

Osedlaću ga tajnom nimfi,

dok u zanosu plešem.

Osedlaću ga, da ukradem vatrene kočije

za kojima Persefona žudi,

umorna od vraćanja

i vratim ih Suncu,

koje me zagrljajem umiva,

vodom sa Aherona.

Deljenje nulom u Excelu

Deljenje nulom u Excelu (Greška #DIV/0!)

Kako da uklonite greške u Excelu

Kada u Excelu imate neki obrazac koji stalno koristite u poslu, logično je da taj obrazac  (i ako je prazan)  „automatizujete“ tj. popunite formulama i funkcijama, tako da isti bude pripremljen za upotrebu. Međutim, u pojedinim slučajevima javljaju se greške kada su naka polja prazna. Excel ih tretira kao da su popunjena nulom, a iz matematike je poznato da je deljenje nulom nemoguće (naćemo sada da se bavimo da li je to +/- beskonačno …) pa nastaju greške. U pojedinim slučajevima to ne smeta, ali kada ta polja sa greškom koristite dalje u proračunima, može doći do problema. Najjednostavnije rešenje je u korišćenju funkcije IF.

DIV error

Na slici gore, uzet je primer sa radnog lista Formule 2 iz datoteke sa linka formule u excelu gde je u žutoj koloni desno, pokazano kako da se pomoću funkcije IF ukloni greška #DIV/0! tj. deljenje nulom.

Jednostavno je. Umesto formule za izračunavanje maloprodajne cene (npr. za ćeliju Q9=O9/H9) koriristite funkciju IF u kojoj najpre proveravate da li je delilac jednak nuli (H9=0), i ako jeste, program treba da upiše nulu ili bilo šta drugo, što vam je potrebno za neka dalja izračunavanja. U slučaju da delilac nije nula, program treba da izračuna standardnu formulu (O9/H9).

deljenje-nulom-u-excelu

Drugi način je da iskoristite funkciju IFERROR(O9/H9;0) koja ima dva argumenta. Prvi argument je potrebna formula (O9/H9), a drugi argument je ono šta upisujete u ćeliju u slučaju greške. Logika je sledeća. Ako se desila greška u prvom argumentu, upiši drugi argument.  Meni se ipak više dopada prvi način tj. funkcija IF.

Ostale greške u Excelu i kako ih se rešiti

  • ########  Izračunata vrednost ne može da se smesti u ćeliju. Proširite ćeliju.
  • #VALUE!  Najčešće se povezuje sa pogrešnim tipom podatka. Npr. slova ne možete da koristite u formuli.
  • #NAME?  Uglavnom sintaksna greška. Npr. uneli ste IFERRORR umesto IFERROR.
  • #REF!  Neka adresa ćelije je obrisana. Najčešće se dešava kada brišete kolone koje su potrebne.
  • #NUM!  Dešava se kada nepravilno unesete neku numeričku vrednost.
  • #NULL!  Nastaje kada pogrešno definišete oblasti podataka u formulama i funkcijama.
  • #N/A Vrednost koja je potrebna nekoj formuli ili funkciji nije pronađena.

Većina od ovih grešaka se ispravlja jednostavnom izmenom sintakse ili tipa podatka. Međutim greška #N/A zahteva primenu funkcije ISERROR u kombinaciji sa funkcijom IF. Ukoliko vas ovo zanima, preuzmite datoteku sa linka lookup funkcija i pogledajte radni list Podaci-R. Poenta zadatka je da u kolonu A ukucate broj pošte, a da funkcija LOOKUP (kolona B) i VLOOKUP (kolona C) pronađe koje je to naselje. Ako pogrešno unesete broj pošte, LOOKUP pronalazi približnu vrednost, a VLOOKUP prijavljuje grešku.  Rešenje je kao na slici dole.

Greška-N/A

Zadatak za ocenu – Internet

Zadatak za ocenu – Internet

Zadatak predstavlja sistematizaciju gradiva i zamišljen je tako da učenici mogu da ga urade i kući. Ograničenje samo treba da bude rok za slanje e-maila profesoru, a zbog timskog rada između učenika. Učenici, koji pošalju e-mail van zadatog roka, treba da dobiju nižu ocenu i da ovo shvate kao lekciju iz upravljanja vremenom.

Ciljevi vežbe. Pretraživanje interneta. Cirkularno slanje e-pošte. Timski rad. Organizovanje atačmenta. Arhiviranje podataka. Upravljanje vremenom.

Internet-servisi

  1. Pomoću Print Screen tastera napravite sliku vešeg adresara, tako da se vide kontakti iz grupe Odeljenje na webmeilu (e-mail adresar je urađen prethodnog časa). Ovu sliku snimiti kao jpg.
  2. Iskopirajte sledeća pitanja u vordovoj datoteci, odgovorite na ista, i snimiti kao docx,:
    1. Skraćenica ADSL je od sledećih reči: ___________________________
    2. Opišite razliku između ADSL i DSL?
    3. Pronađite sajt koji meri brzinu vašeg internet saobraćaja i konvertujte je u MBps. (Download=__________; Upload=__________ )
    4. Pronađite sajt koji će vam “reći” koja je IP adresa vašeg računara na internetu. Unesite je ovde ____________________.
    5. Na šta se odnose oznake COM, EDU, MIL, ORG, GOV?
  3. Preuzmite sliku gore iz ovog posta i sačuvajte je u vaš folder kao Servisi interneta.jpg.
  4. Po dogovoru, svako od učenika treba da na internetu pronađe desetak rečanica o jednom od sledećih termina: Hosting, Domen, Gateway, URL, HTML, RSS, Ruter, Hyperlink, Autoresponder, CAPTCHA, Thumbnails, Spam, Fishing, 3G-UMTS, HSPA+, da iskopira tekst u vordu, i da napravi pojedinačan fajl čije ime treba da bude kao termin koji opisuje.
  5. Ovaj fajl (o terminu) treba da pošaljete cirkularno svim ostalim učenicima iz grupe.
  6. Kada dobijete datoteke od svih učenika, iskopirajte sve termine u jednu datoteku i nazovite je Rečnik pojmova.docx.
  7. Sve gore pomenute datoteke spakujte u jednu rar datoteku i pošaljite profesoru na e-mail. Naslov poruke (Subject-tema) treba da bude Sistematizacija gradiva – Ime i Prezime.

Timski-rad

Obzirom da se zadatak radi kući kao domaći zadatak, podrazumeva se usmena provera na času, kao i uvid u webmail nalog (Inbox i Outbox).

Sličan zadatak možete da pogledate i na linku ovde.

Photos: pixabay.com